Nacionalni parkovi u Hrvatskoj

Nacionalni parkovi u Hrvatskoj su Zaštićena Područja kopna ili mora sa očuvanom raznolikost flore i faune, endemične vrste, zaštičena područja i Ekološka Područja koji imaju za cilj očuvanje tih područja sa svim svojim prirodnim oblicima i biološkim vrstama. Zbog sudara dviju litosferskih ploča i subdukcije, nastale su planine Velebit, Kozjak, Mosor, Biokovo i mnoge druge koje su stvorile reljefnu barijeru između mora, planinskih polja i velikih ravnica u Slavoniji. Tako su nastali kraški reljefni oblici, razne Biološke Vrste flore i faune, rijeke sa slapovima, vodopadi, riječne sedrene barijere, jezera, močvare, šume i pašnjaci. Iako je Hrvatska mala zemlja, ima velik broj područja sa specifičnim oblicima flore, faune, rijeke ponornice, kraškim reljefnim pojavama i oblicima. Kako bi nacionalni parkovi mogli obavljati svoje osnovne zadaće i uspješno poslovati, osim poslova nadzora, održavanja, hranjenja, lova i uzgoja divljih životinja i ptica, Nacionalni Parkovi U Hrvatskoj su izgradili komercijalne objekte i sadržaje za goste i turiste lovce, kao što su lovačke kuće, hotele, restorane i sportske terene. Zbog svoje ljepote, netaknute prirode, brojnih jezera i rijeka, velik broj turista dođe radi posjete i odmora u nacionalni parkovi u Hrvatskoj. Nacionalni Parkovi U Hrvatskoj posjeti godišnje oko 2.300.000 turista. Da bi zaštitila ta područja, osnovano je 8 nacionalni parkovi u Hrvatskoj: Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit koji obuhvaćaju ukupnu površinu od 1.000 km2.