Krstarenje Jadranom

Krstarenje Jadranom oduševljava sve nautičare i turiste dok plove Jadransko more jer upoznaju lijepe primorske gradove, nedirnutu prirodu, brojne otoke sa uvalama i rtovima i kristalno plavo more. Jadransko more ima površinu od 138.000 km2, dugo je 738 km, prosječno široko 160 km, prosječno duboko 173 m, duljina obale je 3.740 km i ima 1246 otoka od toga je 48 otoka naseljeno. Ovi podaci govore koliko je interesantno i lijepo Jadransko more, pa nije ni čudo da ga posjećuje velik broj nautičara, putnika i gostiju. Svake godine Jadran posjeti oko 900 velikih kruzera koji mogu prihvatiti do 3.500 putnika i krenu na krstarenje u Hrvatskoj. Na Jadranu ima oko 60 marina sa 16.000 vezova na moru, 8.500 vezova na kopnu i oko 35.000 vezova u lukama. Koliko je ljepota Jadrana poznata u svijetu, govori podatak da su se na krstarenje Jadranom odlučili vlasnici oko 200.000 brodova, od toga je plovilo oko 10.000 jahti iz Hrvatske, oko 60.000 stranih jahti i oko 130.000 raznih brodova. Svi ti nautičari i turisti su zaljubljenici u more, ljepotu Jadrana, nedirnutu prirodu i kristalno plavo more i zato kreću na krstarenja Jadranskim morem. Na Jadranu se nalaze: Nacionalni park Brijuni, Nacionalni park Kornati, Nacionalni park Mljet i park prirode Lastovo, što svakako povećava broj krstarenja Jadranom i želju da vide te divne otoke i nacionalne parkove. Jadranskim morem plove razni motorni brodovi, jedrenjaci, katamarani, guleti i motorni jedrenjaci koji idu na duža krstarenja Jadranom kako bi gostima i turistima pokazali svu ljepotu kopna, otoka i mora. Nakon uplovljenja u neki grad, uvalu ili blizu nekog rta, svi nautičari su željni izleta, šetnje kroz prirodu, kušanje domaće dalmatinske kuhinje, vina i na kraju kupanja u čistom moru i sunčanja na šljunčanoj plaži. Broj krstarenja Jadranom i krstarenja u Hrvatskoj se povećava iz godine u godinu zbog velikog interesa vlasnika brodova, brojnih gostiju i turista.