Grad Solin

Grad Solin je poznati antički grad koji se je smjestio pod dno planine Kozjak i uz rijeku Jadro. Na ove prostore su prvi došli grčki doseljenici, da bi kasnije dolaskom Rimljana, postao glavni grad rimske provincije Dalmatie sa 60.000 stanovnika. Grad Solin se je razvio na plodnom Kaštelanskom polju i zaštićen od sjevernih vjetrova. Blizina rijeke Jadra, polja i mora, pružala je idealne uvjete za razvoj jednog velikog urbanog grada. Danas je Grad Solin moderno naselje koje vodi računa da se sačuvaju arheološki ostaci nekadašnjeg grada Salone.

Solin

Solin se je smjestio blizu rijeke Jadro i na plodnom Kaštelanskom polju. Planina Kozjak ga štiti od hladnih sjevernih vjetrova. U njegovoj blizini se nalazi poznata tvrđava Klis koja je mijenjala mnoge vladare : Knezova i kraljeva Trpimirovića, Knezova Bribirskih vlasti i Turaka. Solin je poznat po svojoj bogatoj prošlosti i ljepoti. U samom gradu i na Solinskom polju se nalaze arheološki ostaci nekadašnjeg, poznatog rimskog grada Salone.. Solin je danas moderan grad koji razvija turizam, promet i trgovinu, pa su zbog toga izgrađeni brojni restorani, apartmani i hoteli.

Don Frane Bulić

Don Frane Bulić ( 1846 – 1934 ) je poznati svećenik, arheolog, povjesničar, konzervator starina, povjesničar umjetnosti i zaljubljenik u očuvanju kulturne baštine Dalmacije. Don Frane Bulić ima najveće zasluge za otkrivanje i očuvanje arheoloških iskopina rimskog grada Salone. Don Frane Bulić je u gradu Solinu 1898. godine, izgradio radnu kuću tkz. Tusculum za boravak arheologa i svog istraživačkog tima, kako bi bili što bliže mjestu istraživanja i iskopavanja. Za svoja arheološka iskopavanja Don Frane Bulić je dobio mnoga svjetska priznanja.

Grad Salona

Grad Salona je povijesni, antički grad iz doba Rimljana, kada je bio kulturni, trgovački, upravni, politički i vojni centar, te glavni grad rimske provincije Dalmatie. Dolaskom Rimljana u I stoljeću p.k. počela je gradnja grada Salone jer je imao povoljan položaj na kopnu i moru. Njima je bilo jako važno, da je grad zaštićen od hladnih vjetrova, da ima rijeku sa pitkom vodom i more, radi izgradnje luke, preko koje bi se odvijao promet i trgovina. Grad Salona je izgrađena prema pravilima carskog Rima, pa je on u vrijeme njegovog najvećeg procvata, imao čak 60.000 stanovnika. Grad Salona je zauzimala oko 75 ha površine, dužine oko 2 i širine 1 km, sa gradskim zidinama i kulama dugim oko 4 km. Grad Salona je imala sve odlike glavnog grada velike provincije Dalmatie. Ona je obuhvaćala teritorij od : Rijeke Raše do rijeke Drima i Drine, i od Jadranskog mora do rijeke Save. Grad Salona je imala svoju zastavu, grb, novac, statut, brojne obrte i zanate, javne objekte i zgrade, vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, morsku luku, karantenu, gradsku upravu na čelu sa Mayorom, provincijsku upravu na čelu sa Prefektom i crkvenu vlast na čelu sa Pontifeksom.

Arheološke iskopine grada Solina

Zahvaljujući Don Frani Buliću, arheološke iskopine grada Solina su bile otkrivene i predstavljene javnosti. Krajem 18. stoljeća, taj školovani arheolog iz Beča, je otkrio brojne zgrade i objekte : Amfiteatar, veliku arenu za gladijatorske borbe i razne predstave koja je mogla primiti čak 20.000 gledatelja, brojne vile, palače, javne terme, mostine, kazalište, akvadukte, forum, hramove, vodovod i kanalizaciju, gradske zidine i brojne druge. Arheološke iskopine grada Solina su pored Rima i Efeza u Turskoj, najbolje očuvane iskopine iz doba rimskog carstva.

Rijeka Jadro

Rijeka Jadro izvire iz stijena planine Kozjak i duga je samo 4,5 km. Ona je kroz povijest imala veliku ulogu jer su njenu čistu vodu pili stari Iliri, grčki doseljenici, Rimljani i mnogi drugi, koji su živjeli na ovom području. Pretpostavlja se, da su to vode rijeke Cetine, koja je probila put kroz kraški predio planine Mosora i Kozjaka, do samog grada Solina. Danas Rijeka Jadro snabdijeva oko 500.000 stanovnika. Bogata je sa florom i faunom i ima endemsku vrstu mekousne pastrve, zvane Solinka. Rijeka Jadro ulijeva se u more Kaštelanskog zaljeva.

Solin kao turističko mjesto

Solin kao turističko mjesto je poznato po antičkim ostacima, nekada poznatog glavnog grada rimske provincije Dalmatie, svojoj ljepoti, uređenosti i rijeci Jadro, koja prolazi kroz grad. Na obalama rijeke Jadro, uređene su divne šetnice i parkovi, tako da ga posjećuju brojni gosti i turisti. Solin Kao Turističko Mjesto je privlačno i zbog kvalitetne turističke ponude, koja nudi vrhunski smještaj, hranu i poznata vina.

Povijest grada Solina

Povijest grada Solina je bogata i počinje u IV stoljeću p.k. kada su tu boravili stari Iliri Delmati. Imali su svoje naselje i morsku luku, preko koje su obavljali trgovinu i promet sa drugim ilirskim i grčkim gradovima. Nakon što su tu počeli dolaziti brojni grčki doseljenici, izgradili su naselje Salonu u III stoljeću p.k. Dolaskom Rimljana u I stoljeću p.k. prestao je postojati taj grad, i oni su ga izgradili po svojim pravilima i potrebama u statusu Kolonije. Povijest Grada Solina se nastavlja sa njegovim najslavnijim dijelom, kada je Salona bila glavni grad rimske provincije Dalmatie i brojao oko 60.000 stanovnika sa bližom okolicom. To je bio gradski i provincijski grad koji je imao visoko organizirani urbani život sa visokim standardom stanovnika za to antičko vrijeme, zbog velikih prihoda od prometa i trgovine poljoprivrednih i zanatskih proizvoda. Dolaskom Slavena i Avara u VII stoljeću je prestalo postojanje grada Salone nakon što su ga napali, popljačkali i zapalili, a njegovi stanovnici su pobjegli brodovima na okolne otoke i gradove Trogir i Split. Kasnije su se mijenjali brojni vladari i vlasti. Povijest Grada Solina završava sa gradom Solinom kao modernim gradom koji se bavi trgovinom, prometom i turizmom.